Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama osnovana je 12. listopada 1812. godine, dekretom zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca. Za župnu crkvu dodijeljena je samostanska crkva, do 1786. godine pavlinska, ujedno svetište Majke Božje Remetske. Pavlinski Red je ukazom cara i kralja Josipa II. ukinut tako i u Remetama. Crkva, samostan i sve zgrade, kao i posjedi došli su pod državnu upravu.
Biskupu Vrhovcu je uspjelo crkvu, samostan i okolni posjed dovesti pod upravu crkvene vlasti. Svetište je bilo gotovo zanemareno, a za župni pastoral se je brinuo župnik, koji je u dijelu napuštenog samostana dobio stan i župni ured. Ostali dio samostana i posjeda zadržao je biskup za svoje potrebe. Nova župa brojila je 670. župljana. Graničila je sa sjevera sa župom sv. Šimuna u Markuševcu, pod koje su Remete spadale za vrijeme pavlina. Sa zapada sa župom Šestine, s juga sa župom sv. Petra u Vlaškoj ulici, i sa istoka sa župom Granešina.
Za vrijeme nadbiskupa Haulika, župnik Pavao Joža uredio je u jednom dijelu samostana prostor za osnovnu školu, dok nije izgrađena školska zgrada na prostoru koji je Nadbiskup izdvojio iz župne nadarbine.
Opstanak župe jako je doveo u pitanje snažni zagrebački potres 9. studenoga 1880. Crkva i samostan, župni dom jako su stradali. Bilo je prijedloga da se sve poruši, a župa razdijeli susjednim župama.
No ipak je prevladala misao da se pristupi obnovi i da župa opstane. Vrijeme Prvoga svjetskog rata ponovno sve dovodi u pitanje. Ionako mali broj stanovnika još se je više smanjio odvođenjem mladića na frontove. Mnoge su obitelji propale. Župnik je mudrim upravljanjem uspio uspostaviti ravnotežu.
Nakon prvog rata započelo je jako vrijeme obnove u svakom pogledu, pastoralnom i materijalnom. Broj župljana je porastao dolaskom ljudi i čitavih obitelji iz raznih krajeva domovine, koji su našli životne uvjete na području župe.stare Remete
Drugi svjetski rat donosi nove muke. Nakon rata dolazi komunizam. Sve je trebalo promisliti i na novo postaviti. Vjeronauk je bio samo u župi. Župni dom izgrađen tridesetih godina bio je oduzet i u njemu onemogućene sve župne djelatnosti koje su bile razvijene. Ponovno dolazi do priliva novoga stanovništva. Velike poteškoće su u pastorizaciji. Župnik je već bio poodmakle dobi, te traži pomoć. Izlaz vidi u dolasku redovničke zajednice, jer Remete su tijekom 550. godina bile samostan. Nakon mnogih promišljanja dolaze karmelićani 1959. godine iz Sombora u Bačkoj.
Na molbu sestara karmelićanki iz Brezovice zatočeni nadbiskup kardinal Stepinac Remete predaje karmelićanima, a njegov nasljednik nadbiskup kardinal Šeper 1963. predaje i župu.
Od tada do danas, dogodile su se mnoge stvari. Župa koja je 1963. brojila oko 3500 župljana, otvorila je dvije filijale, na Čretu i u Bešićima. Zbog sve većeg priliva župljana osnovana je župa u Graćanima. Kasnije je nadbiskup Kuharić osnovao župu u Bešićima, pa nakon tih odvajanja od remetske župe, danas broji oko 10000 župljana, u najvećem postotku Rimokatolika. Po svom dolasku karmelićani su počeli obnavljati zamrli pastoral svetišta. Taj rad je od početka odvojen od župe i vodi ga od provincijala imenovani upravitelj.
Župa skrbi o župnom pastoralu. Od početka uz župnika postoji i župni vikar i još po koji župni pomoćnik.
Sadašnji župnik je o. Antonio-Mario Čirko, a župni vikari su: o. Ilija Tipurić i o. Danijel Čolo. U radu im pomaže župno pastoralno i ekonomsko vijeće. Vjeronauci u župi i filijali organizirani su za sve razrede osnovne škole, a na župi i za studente i radničku mladež u različitim oblicima.
Ostale podatke o događanjima na župi možete pronaći u dijelu o aktivnostima u župi.
