U Remetama (ime mjesta dolazi od latinske riječi „eremus“, što znači „pustinja“) već postoji kapela Majke Božje.
Po zagovoru Majke Božje događa se prvo čudo.
Spominje se pavlinska samostanska crkva.
Kralj Karlo Albert gradi pavlinsku novu crkvu, a biskup Lovro podjeljuje svetištu oprost od 80 dana za blagdane Male Gospe, Velike Gospe, Prikazanja i Navještenje Gospodnjega.
Svetište dobiva oprost od 140 dana.
Zagrebački gradonačelnik Mihael Gorički daje podići novi oltar.
Ivan Česmički (Janus Panonius), pisac, humanist, znanstvenik i biskup živi i djeluje u Remetama. Tu je prvotno bio i pokopan.
Čudotvorni kip Majke Božje dobiva vlastiti oltar - dar gradonačelnika Nikole Čunka.
Remetski pavlini kupuju kulu s kućom na Griču kako bi se u nju mogli skloniti u vrijeme turskih provala.
Turci pljačkaju i spaljuju crkvu; ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin gradi obrambenu kulu.
U svetištu je pokopan na Medvedgradu preminuli hrvatski ban Ivan Karlović, nazivan i „Hrvatski Job“, organizator obrane hrvatskih zemalja od turskih osvajača i sudionik Cetinskog sabora 1527. godine.
Turski vođa Hasan-paša Predojević pustoši Remete i vješa 12 remetskih redovnika pavlina na lipu u Vugrovcu („remetski mučenici“).
U svetištu žive i djeluju 23 redovnika pavlina, 13 svećenika i 10 braće.
Poglavar remetskog samostana Martin Borković započinje restauraciju remetskog svetišta i redovnički novicijat seli iz Lepoglave u Remete.
Lovro Grisogon u drugom svesku svoje trilogije „Mundus Marianus“ („Svijet Marijin“), objavljenom u Padovi, donosi opis hrama „sv. Marije remetske kraj Zagreba“ i čudesa koji se događaju po njenom zagovoru.
Biskup Petar Petretić posvećuje novu kapelu (koju je sagradio Ivan Ručić) za čudotvorni kip Majke Božje.
Isusovac Juraj Habdelić crkvu „blizu Zagreba, u Remetama“ naziva jednom od poznatijih crkava podignutih „na čast i štovanje Djevice Marije“.
Jakov Jurišević, pavlin, piše svoje djelo „Mater amabilis“, čiji se rukopis nalazi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Martin Borković, remetski prior, pavlinski general i zastupnik u Hrvatskom saboru, izabran je za zagrebačkog biskupa.
U Grazu (Austrija) objavljena je knjiga „Pharmacopea coelestis seu Maria Remetensis“ - „Ljekarna nebeska ili Marija Remetska“ Andrije Eggerera.
Čudesan događaj vezan uz predaju o „Remetskom zvoncu“, koji opisuje A. Šenoa i F. Rožić.
Osnovana „Kongregacija sv. Krunice“.
Mirko Esterhazy, prior remetskog samostana i general pavlinskog reda, izabran je za zagrebačkoga biskupa.
Remetska crkva produljuje se u pravcu zapada.
Pavlin Ivan Ranger oslikava crkvu i kapelu.
Josip II., austrijski car i hrvatski kralj, dokida samostan (zbog zabrane djelovanja redova), a biskup Maksimilijan Vrhovac poduzima izmjene u svetištu.
U Remetama je osnovana župa, biskupi Alagović i Haulik uklanjaju ruševine dijelova samostana i ugrađuju ih u „Vojnu bolnicu“ u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
Snažan potres razorio je krovište crkve i rastresao cijelo zdanje, no zalaganjem, među ostalima, i pisca Augusta Šenoe preostalo zdanje ipak se ne ruši, nego se pristupa obnovi.
Župom i svetištem upravljaju zaslužni dijecezanski svećenici Gustav Lepušić i Leopold Rusan.
U Remete ponovno dolaze redovnici, ovaj put bosonogi karmelićani . Ordo Carmelitarum Discalceatorum (OCD), koji 1964. preuzimaju i župu i svetište, postupno osnivaju studije duhovnosti.
Na ruševinama nekadašnjih dijelova samostana karmelićani poduzimaju „Renovatio historica“ porušenih dijelova samostana.
Karmelićanski samostan i župa u Remetama zbrinjavaju preko svoga Caritasa i više od tisuću izbjeglica i prognanika od velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH.
Učinjena je Stabilizacija i obnova krova lađe i svetišta crkve.
Arheološkim iskapanjima uz sadašnju crkvu otkrivene još dvije crkve, starije od današnje.
Početak emitiranja stalnog prijenosa uživo preko interneta.
Za Malu Gospu, Laudato televizija započela sa svakodnevnim prijenosom Svetih Misa i drugih događanja iz remetskog svetišta.
Nasuprot crkve i svetišta, uređen je „Gospin vrt - Karmel“ svjetski raritet sa svojih 20 postaja krunice.
Potres u Zagrebu 2020. jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati. Crkva i njene znamenitosti teško su oštećene.
Težak potres magnitude 6,2 koji je pogodio Petrinju, Sisak i okolna mjesta, oštetio je dodatno remetsko svetište, napose glavni oltar i pročelje crkve.