Obavijesti

NOVOSTI U VEZI OBNOVE SVETIŠTA:
POSTAVLJANJE ŠATORA NA VANJSKI OLTARNI PROSTOR:

Nakon što su se skinuli dijelovi glavnog oltara Majke Božje Remetske, oni će se odnijeti u Hrvatski restauratorski zavod gdje će se dalje nastaviti s obnovom. U vezi zatvaranja svetišta, vjerujemo da će biti listopad ili najkasnije početak studenog. No, bez obzira što još ne znamo točan datum potrebno je da se što prije pripremimo za zatvaranje crkve na neodređeno vrijeme. Skupili smo ponude za natkrivanje šatorom vanjskog oltarnog prostora što nam je važno radi nadolazeće zime i vremenskih prilika. Također sama konstrukcija će pomoći za zaštitu kada je sunčano vrijeme i vrućine.
Cijena je oko 400.000 kn. To je veliki novčani iznos, ali kao i uvijek, vjerujem da ćemo sve zajedno uspjeti iznijeti kroz naše zajedništvo i Božju pomoć. Hvala vam na svakoj vašoj dobroti i pomoći. Do kraja listopada nastojat ćemo da se šator postavi. Za više informacija slobodno se obratite o. Župniku.

NAGOVOR I KRUNICA PONEDJELJKOM:
Od sutra, nakon ljetne pauze, ponedjeljkom, od 17.45 ponovno započinju duhovni nagovori, krunica, te redovita Sveta Misa. Laudato TV redovito će prenositi, kao i naše župno klanjanje četvrtkom.

NAJAVA (nedjelja, 3. listopada):
Godišnji spomen na hrvatske anđele ubijene u Domovinskom ratu
U remetskom svetištu Zagovornice Hrvatske – Najvjernije Majke, u nedjelju 3. listopada u 10.30 sati slavit će se Misa na spomen ubijene i nestale djece u obrambenom Domovinskom ratu. Ujedno je poziv na duhovni susret svih stradalnika u Domovinskom ratu, te hrvatskih branitelja. Poslije mise je zajednički susret.
Povod događaju je na temelju znanstvenog simpozija o ubijenoj i ranjenoj djeci u Domovinskom ratu održanom u franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju u Konavlima od 4. do 6. travnja 2019. Tada je predložen datum 1. listopada, kada je spomen sv. Male Terezije kao spomendan sve djece stradale u obrambenom Domovinskom ratu. Također upućen je i poziv da se spomendan obilježi i u svim hrvatskim školama i crkvama.

NEK JE SVIMA BLAGOSLOVLJEN SLIJEDEĆI TJEDAN !

Video

Značenje svete mise

Dragi župljani, sveta misa (euharistija) izvor je samoga života Crkve. Ona je najuzvišenija žrtva kojom nam se Krist daruje da zauvijek budemo s njim, zato je i vrhunac prema kojemu teži sav život kršćana, ali je također i središte i izvor duhovne jakosti za članove Crkve. Uistinu nećemo nikada moći dovoljno zahvaliti Gospodinu za dar koji nam je ostavio!
Zbog toga svi imamo potrebu prikazati svetu misu na naše određene nakane. Ona se može služiti za pokojne, ali i za žive: za zdravlje bolesnih, za uspjeh operacija i liječenja onih koji su bolesni; može se služiti za uspjeh u raznim poslovima, ispitima, životnim opredjeljenjima. Uglavnom: za sve što je dobro i što se tiče našega života možemo prikazati svetu misu.

Misne nakane

Kao župna zajednica svjesni smo važnosti svete mise. Zbog toga i mnogi upisuju misne nakane. No već dugi niz godina primjećuju se nejasnoće u vezi s upisivanjem misnih nakana (intencija) kao npr.: Koliko se nakana može upisati na jednoj svetoj misi? Koliko svojih pokojnika može upisati jedna osoba? Kako oblikovati nakanu koja nije za pokojnike, a često je sadržaj nekako intimniji i dosta dugačak? Zašto nije moguće uvijek upisati misnu nakanu za datum kada bi se to željelo? To su neka od najčešćih pitanja. No možda pomogne sljedeće. Nedavno smo dobili podsjetnik i upute s Nadbiskupijskog duhovnog stola. Naime, misnih nakana s datumom može biti toliko koliko svećenika sudjeluje na svetoj misi. To znači da ne može biti jedan svećenik, a da se imaju npr. dvije upisane nakane. U tom smislu ako su dvije nakane, treba biti toliko i svećenika. Treba napomenuti da ta pravila postoje u kanonskom pravu i odredbama Crkve i nisu nešto novo te su ih svi dužni obdržavati. Iako je župa u Remetama redovnička zajednica s više svećenika, nije moguće imati poveći broj nakana pod svetim misama zbog više razloga, npr. neki svećenici su vezani za svakodnevno slavljenje tzv. gregorijanskih misa, također ima nevezanih nakana koje se isto tako trebaju odslužiti u roku od godine dana kada su zaprimljene, a i smanjio se broj svećenika u Remetama zbog odlaska u druge samostane.

Kolektivne mise u našoj župi

Budući da smo velika župa i želje za misnim nakanama na određeni datum su dosta velike, nadbiskupija je već prije dala mogućnost služenja tzv. kolektivnih misa. Da pojasnimo što su kolektivne nakane, donosimo službeni dopis od uzoritog kardinala Josipa Bozanića od 16. prosinca 2014. u kojem se među ostalim kaže: Ako vjernici, prethodno i izričito obaviješteni, slobodno pristanu da njihovi dobrovoljni prilozi budu ujedinjeni s drugima u jedan prilog, može im se udovoljiti samo jednom sv. misom na kolektivnu nakanu pod sljedećim uvjetima:
- da se javno oglasi dan, mjesto i vrijeme slavljenja sv. mise na kolektivne nakane;
- da se sv. misa na kolektivne nakane slavi samo dvaput tjedno. Na temelju navedenih kanonskih odredaba ovime određujem da se sv. mise na >kolektivne nakane<, ako postoje opravdani razlozi, smiju slaviti samo dva put tjedno, i to utorkom i petkom. Ovaj je običaj iznimka od postojećeg kanonskog zakona koji određuje da se slavi toliko sv. misa koliko je pojedinačnih nakana za koje je dan i primljen prilog (kan. 948 ZKP). U tom smislu i kod nas od sada postoji mogućnost kolektivnih svetih misa, i to utorkom i petkom pod večernjom svetom misom. Ako netko nije mogao upisati nakanu na željeni datum, to može, dakle, upisati svaki tjedan za svete mise u 18.30 u utorak ili u petak.

Upisivanje misnih nakana za našu župu prema postojećim odredbama

Držeći se odredaba Zagrebačke nadbiskupije i uzoritog kardinala tijekom tjedna imat ćemo sljedeći broj misnih nakana prema mogućnostima naše redovničke zajednice:
PONEDJELJAK - PETAK (tijekom godine)
- 7.00 sati: dvije nakane
- 18.30 sati: jedna nakana
SUBOTA (tijekom godine):
- 7.00 sati: tri nakane
- 11.00 sati: jedna nakana
- 18.30 sati: jedna nakana
NEDJELJOM i BLAGDANIMA - na svim misama po jedna nakana
U vremenu ljetnih praznika, počevši iza Karmelske Gospe do prije početka devetnice Velikoj Gospi (od 17. srpnja do 5. kolovoza uključivo), za sve dane i za sve mise uzima se po jedna nakana, osim utorkom i petkom u 18.30 kada su kolektivne nakane.
Napominjemo da u nas postoje tri načina upisivanja misnih nakana:
- na određeni datum
- nevezane nakane (nisu vezane datumom, nego se trebaju odslužiti u roku od godine dana)
- gregorijanske mise (30 svetih misa slavljenih uzastopno 30 dana). Budući da znatan broj misnih nakana nije bio plaćen svih ovih prijašnjih godina, stipendij za mise uplaćuje se prigodom upisivanja nakana (50 kuna).

Još neka praktična pojašnjenja

Od ostalih pitanja koja se znaju ostavljati možemo spomenuti sljedeće. Nekada se dogodi situacija da netko želi upisati nakanu nekoliko minuta prije svete mise. To treba izbjegavati jer je tada obično sve već popunjeno. No ako se radi o nekoj hitnoj nakani, uvijek će dotični svećenik koji predslavi svetu misu u molitvu vjernika rado uključiti sve osobne nakane koje nisu uključene u misne intencije. U vezi s pisanjem sadržaja samih misnih nakana pastoralna razboritost nastoji misnu nakanu definirati što kraće i što jasnije pa nije dobro ako se u jednoj nakani nađe velik broj imena i prezimena pokojnika. Zato je mnogo bolje i prikladnije ta imena sažeti tako da se kaže: za pokojne iz obitelji N., ili: za pokojne iz roda N. - umjesto nabrajanja prevelikog broja imena. Pastoralna razboritost i umješnost nalažu da sve bude u granicama dostojanstva liturgijskoga čina i, ako hoćemo, dobrog ukusa. Ne treba naime nikad zaboraviti načelo da je misa uvijek čin cijele Crkve i za sve, dakle i onda kada se služi po određenoj nakani, i za određenog pokojnika ili pokojnike. Također postoje i misne nakane kada netko ima neku specifičnu molitvu (nakanu) koja se ne odnosi na pokojne. Često ta nakana znade biti dosta dugačka pa je zato bolje da se u knjigu misnih intencija napiše: na nakanu. Važno je znati da Bog poznaje naše srce i naše nakane pa ne treba ići u velika opisivanja. Za našu župnu zajednicu to će sigurno biti velika promjena jer se dosada na jednoj svetoj misi upisivalo i po više nakana, bez obzira je li bio samo jedan misnik ili više njih. Od sada će i naša župa, poput svih ostalih župa, postupati kako je i određeno. Zato i vjerujemo da ćete iz obrazloženoga razumjeti zbog čega je došlo do ovih promjena. Hvala vam na razumijevanju, a moji župni vikari i ja kao župnik stojimo vam na raspolaganju da vam i osobno pojasnimo sve eventualne nejasnoće u vezi sa služenjem misnih nakana, ali i svim ostalim vezanim uz život naše župe. Neka nas sve prati zagovor naše Najvjernije Majke, Odvjetnice Hrvatske, Gospe Remetske.

Vaš župnik, o. Antonio Mario Čirko

Dragi župljani, kao vaš župnik zajedno sa svojim župnim vikarima, dužan sam vam skrenuti pozornost na dva događaja koja su se nedavno dogodila u našoj crkvi (10. mjesec 2016.). Naime, u manje u dva tjedna našli smo u klupama bačenu rastrganu hostiju. Zadnje se je dogodilo prije nekoliko dana. Prvi puta smo mislili da se radi o slučajnosti, ali dva puta i na isti način previše je očito da je učinjeno s namjerom.

Zbog toga je dobro spomenuti slijedeće. Osim bacanja hostija, na razne načine se može učiniti svetogrđe. Tako su poznati razni razlozi za oskvrnuće: za sotonističke mise (tzv. crne mise), ali i za sve druge svetogrdne razloge: da se npr. hostija stavi u pčelinjak kako bi bilo meda ili da se stavi za ljubavni napitak osobi koju želiš osvojiti ili pak da bi netko »posvećivao« hranu dodirom s hostijom ili kako se je jednom u jednoj našoj obližnjoj župi jedan tata pričestio, te potom hostiju prepolovio da bi ju dao svome malome sinu. Potom, postoje i druga svetogrdna ponašanja. Tako je prošle godine u Španjolskoj jedan tzv. slobodan umjetnik organizirao svetogrdnu izložbu nastalu krađom više od 240 posvećenih hostija koje je postavio u umjetničku galeriju u gradu Pamplone. Glumio je da prima svetu pričest, te tako krao hostije. Da bi se pohvalio čak je imao pomagača koji ga je slikao u crkvi kako iz usta vadi hostiju.

Postoje različite nastranosti i đavolska nadahnuća... Sve ovo spomenuto riječ je o svetogrđu nad onime što je nama kršćanima najsvetije - nad euharistijskim Kristom. U jednom je broju Glasa Koncila (Glas Koncila 28 (1620) | 10.7.2005.) dobro objašnjeno. Tako se između ostalog spominje: »Najteži oblik svetogrđa je svjesno i namjerno obeščašćenje svetih prilika. Ovdje se grijehu svetogrđa pridružuje još i grijeh bezbožnosti: pogrđivanje Krista u sakramentu ljubavi. Kao što znamo iz katekizma, prva Božja zapovijed ona je koja osuđuje glavne grijehe bezvjerja kao što su iskušavanje Boga riječima ili djelima, ali i simoniju i - svetogrđe. Svetogrđe je svaki oblik obeščašćivanja sakramenata i drugih bogoslužnih čina, kao i osoba, predmeta i mjesta Bogu posvećenih, ili nedostojno postupanje s tim stvarima i činima. Svetogrđe je težak grijeh osobito kad je počinjeno protiv Euharistije, jer je u tom sakramentu suštinski prisutno samo tijelo Kristovo (KKC 2120). Zato je i crkvena kazna primjerena: »Tko baci posvećene čestice ili ih u svetogrdnu svrhu uzme ili drži, upada u izopćenje unaprijed izrečeno, pridržano Apostolskoj Stolici...« (ZKP, kan. 1367).

Kao što je svećenik dužan paziti da ne dođe do svetogrđa s hostijom, tj. da se spriječi odnošenje hostije iz crkve, isto tako bi i svaki vjernik koji sudjeluje na misi i ide na pričest trebao voditi računa o tome da i sam ne počini svetogrđe, kao i da ga - ako primijeti pokušaj zloporabe - spriječi. Dakako, u granicama svojih mogućnosti i jasnim upozorenjem - svećeniku, ali i onoj osobi koja se pred svećenikom eventualno nije pričestila hostijom koju je primila na ruku. Jasno je da svećenici o tome vode posebnu brigu, no mogućnost zloporaba ipak postoji. Zato je potrebna i odgovornost svih vjernika za svete prilike pričesti. Valja reći i to da je primanje pričesti na ruku dopušteno, i da se ne može poopćeno govoriti o tome da »laičke ruke« nisu dostojne za primanje hostije.

Crkva posvećene hostije čuva s najvećom pomnjom i sviješću da čuva samoga Krista, i to isključivo u crkvama i na onim mjestima koja imaju posebno dopuštenje Apostolske Stolice.

Dragi župljani, kao vaš župnik zajedno sa župnim vikarima, u velikom smo promišljanju da li da promijenimo način pričešćivanja u crkvi u posebnim situacijama. Kada su veće gužve ili veći broj vjernika u crkvi, tada se obično pričešćuje po sredini crkve. No tu se primjećuje jedna situacija da oni koji su u klupama pružaju ruku iz daljine da prime pričest ili se naginju preko drugih i sl. To nije dostojan način pričešćivanja. Tako se može dogoditi npr. da hostija ispadne. Redoviti i ispravni način bi trebao biti da svećenik stoji na mjestu, a vjernici se dolaze pričešćivati. To je simbolika našega hoda prema Isusu i susreta s njime.

U tom smislu vas molimo da kada se ipak pričešćuje kroz sredinu crkve, da se onda izađe iz klupa kako bi se dostojno moglo pričestiti. Ukoliko se radi o nekoj staroj ili nemoćnoj osobi to je druga situacija i opravdani razlog da se svećenik približi toj osobi u klupi i udijeli joj pričest.

Kao župna zajednica učinimo sve što je potrebno da čuvamo dostojanstvo naše crkve i da čuvamo dostojanstvo svete hostije u kojoj naš Spasitelj svijeta u toj maloj hostiji pun ljubavi silazi među nas. S tim povezano vas isto molimo da upozorite jedni druge ako vidite da netko u crkvi žvače kaugumu ili jede bombone ili se pak koristi mobitelom i piše poruke ili priča za vrijeme cijele Mise ili nešto stalno komentira i sl. To nije dostojno sudjelovanje na Misi, te bi bilo dobro da se radije tko tako čini na dotičnoj Misi i ne pričesti, da ne bi blagovali tijelo i krv Isusovu, kako kaže Sveto Pismo, na vlastitu osudu (usp. 1Kor 11,29).

Hvala vam na razumijevanju.
Vaš župnik o. Antonio-Mario
i župni vikari o. Ilija i o. Nikola

krstenje

SAKRAMENT KRŠTENJA

"Sveti krst je temelj cijeloga kršćanskog života, ulaz u život Duha (vitae spiritualis ianua) i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja: "Krštenje je sakrament preporođenja vodom i riječju". (Katekizam Katoličke Crkve br. 1213.)

Sakrament krštenja u našoj crkvi slavi se redovito
SUBOTOM i NEDJELJOM.

- SUBOTOM u 12.15 sati, poslije subotnje Mise za hodočasnike. Krštenje je izvan Misnog slavlja i traje oko 25 minuta.
- NEDJELJOM s Misom u 10.30 sati, mogućnost je svake prve nedjelje u mjesecu ako roditelji imaju uvjete (oboje su krizmani i imaju crkveni brak). Ako se opredijele za krštenje nedjeljom (koje je redovito s Misom), i roditelji i kumovi trebaju se pripremiti za Pričest na toj Misi sakramentom Pomirenja - ispovijedi

Praktične napomene

1) AKO OBITELJ KRŠTENIKA NIJE NASTANJENA U NAŠOJ ŽUPI roditelji trebaju zatražiti od svoga župnika (iz župe kojoj po adresi stanovanja pripadaju) pismenu suglasnost za krštenje u drugoj župi, neovisno o tome jesu li u toj župi kao obitelj prijavljeni.
2) KRSNI KUM ili KUMA (ili jedno i drugo ako su dvoje) moraju ispunjavati opće uvjete za kumovanje kod krštenja: da su sami kršteni i krizmani-firmani i, ako su u braku, da su crkveno vjenčani. Ako nisu iz naše župe trebaju donijeti potvrdu od svoga župnika (ili iz župe svoga krštenja).
3) NA PRIPREMU ZA KRŠTENJE DOLAZE RODITELJI i KUMOVI (s potrebnim potvrdama koje su im naznačene kod najave krštenja) i to obično petkom u 16.30 sati.
- Kod pripreme se obvezno donosi izvadak iz matične knjige rođenih na temelju kojih se upisuju potrebni podaci o djetetu koje će biti kršteno, te potvrda kuma (kumova).
- Za krštenje - ne za pripremu - treba pripremiti krsnu košuljicu i krsnu svijeću koje se mogu kupiti i kod nas u župnom uredu.

KORISNE INFORMACIJE

Smiju li se krstiti izvanbračna djeca i ona rođena u civilnom braku?

Mogu li djeca rođena u civilnom braku (ako se uzme činjenica da roditelji nisu crkveno vjenčani jer je jedan od njih prije bio crkveno vjenčan, rastavljen pa ponovno vjenčan) biti krštena, primiti sve sakramente i tako biti uključena u vjersku zajednicu?

Smiju li se krstiti izvanbračna djeca?

Dijete koje je rođeno u braku gdje roditelji nisu crkveno vjenčani nema nikakve osobne krivnje za takvo stanje. Zato ga se i može krstiti u Katoličkoj Crkvi. Krštenjem se dijete »ne nagrađuje« zato što su mu roditelji možda dobri vjernici, niti ga se odbijanjem krštenja smije kažnjavati zato što mu roditelji nisu takvi. Ako bi došlo do odbijanja krštenja, to ne znači da je to odbijanje kazna djetetu ili roditeljima koji su ga izvan braka – u ovom slučaju izvan crkvenoga braka – doveli na svijet, već bi morali postojati drugi razlozi.

Uvjet za krštenje djeteta je da roditelj ili roditelji, kumovi ili netko treći zajamči da će u katoličkome duhu odgajati dijete koje želi krstiti. Znači, kad bi svećenik odbijao krštenje, to bi mogao čini zato što roditelji, odnosno roditelj, ne bi dali nikakva jamstva da će dijete doista kršćanski odgajati. Znalo se spominjati da su svećenici znali odbiti krstiti dijete samohranoj majci. No, samohranoj majci koja je vjernica i zaista želi da joj dijete, premda izvanbračno, bude krštenjem preporođeno na novi, božanski život, svećenik to neće uskratiti, niti će njezino dijete primanjem sakramenta krsta dobiti manje milosti od bračnoga djeteta.

Kad bi se pak roditelji mogli crkveno vjenčati a to ne žele učiniti, svećenik ima razloga smatrati da to dijete ne namjeravaju ni kršćanski odgajati. Nađe li se ipak u toj kući netko (baka ili neka druga osoba), kojemu je jako stalo da dijete bude kršteno i koji će moći kršćanski djelovati na njegov odgoj, svećenik može zaključiti da su time ispunjeni osnovni uvjeti za krštenje.

O svemu tome jasno piše kanon 868 u svoja dva paragrafa u kojima se govori da je za krštenje djeteta – kako bi se dopušteno krstilo – potrebno: »da pristanu roditelji, barem jedan od njih ili tko ih zakonito zamjenjuje; da ima osnovane nade da će biti odgajano u katoličkoj vjeri; ako te nade nema, neka se krštenje prema propisima krajevnog prava odgodi pošto se razlog obrazloži roditeljima; dijete katoličkih, dapače, i nekatoličkih roditelja, u smrtnoj pogibelji dopušteno se krsti, pa i protiv volje roditelja.«

Možda je dobro pojasniti i još jednu stvar, tj. stanje roditelja koji »nisu crkveno vjenčani jer je jedan od njih prije bio crkveno vjenčan, rastavljen pa ponovno vjenčan«. Crkva je u svome stavu jasna: brak je jedan i nerazrješiv. No, jednako tako, posebnu pastoralnu skrb vodi o onima koji više ne žive u prvome braku, znajući da im je duhovna potpora i pastoralna blizina Crkve zbog njihova stanja, još potrebnija, pa im nastoji pojasniti da ih zbog toga ne prezire, niti omalovažava, već i dalje cijeni i želi biti s njima povezana u vjeri, te ih potiče da sudjeluju i u sakramentalnome životu, tj. na nedjeljnim i blagdanskim euharistijskim slavljima – dakako u okviru njihovih ograničenih mogućnosti zbog njihova stanja.

(izvor: www.bitno.net) vjenčanje

SAKRAMENT ŽENIDBE

"Ženidbeni savez, kojim muškarac i žena međusobno uspostavljaju zajednicu cijeloga života, dobiva značenje i snagu od stvaranja, ali se za vjernike kršćane uzdiže i na veće dostojanstvo, budući da se pribraja među sakramente novoga saveza". (Red slavljenja ženidbe, Prethodne napomene, br. 1.)

Dokumenti - isprave potrebni za vjenčanje:

1) ZARUČNIČKI TEČAJ se održava kroz pet uzastopnih večeri (ponedjeljak - petak) redovito s početkom u 20.00 sati i dužni su ga proći svi zaručnici koji žele sklopiti sakrament ženidbe - crkveni brak.
Prijave se vrše preko web stranice: http://obitelj.zg-nadbiskupija.hr/prijavnica/
Vremenski razmak od tečaja do datuma vjenčanja nije određen ali se, zbog zrelije odluke, preporuča da tečaj ne bude preblizu vjenčanja.
Nije potrebna nikakva pristupna preporuka ili potvrda iz bilo koje župe.
Zadnju večer se dobije potvrda o obavljenom tečaju, koja se, uz druge potrebne dokumente, predaje župnom uredu u kojem je vjenčanje dogovoreno ili u župu gdje su dogovorili Postupak za ženidbu, ako je vjenčanje s Otpusnicom u drugoj župi.

2) KRSNI LIST se može izvaditi samo u župi krštenja i nije neophodno da ga zatraže sami zaručnici - može to učiniti i netko drugi. Na njemu će biti naznačen i datum sakramenta sv. Potvrde (bez obzira gdje je primljen), s obaveznom naznakom slobodnog stanja (SLOBODNI LIST). Krsni list, kao službeni dokument, ne smije biti stariji od šest mjeseci.

3) DOPUŠTENJE ZA VJENČANJE IZVAN VLASTITE ŽUPE treba zatražiti barem jedno od zaručnika, iz župnog ureda župe kojoj po mjestu stanovanja pripadaju, ako ni jedno ne stanuje na području župe vjenčanja.

4) OTPUSNICA ZA VJENČANJE potrebna je samo onim zaručnicima koji Postupak za ženidbu nemaju u župi vjenčanja nego u jednoj od župa njihova stanovanja, ili pak u nekoj trećoj župi. Ali u tim slučajevima bit će im, kod najave vjenčanja, rečeno što im je činiti.

5) PRIJAVA U MATIČNOM UREDU MAKSIMIR, Zagreb - Petrova 116
potrebna je za sve zaručnike koji se žele vjenčati u našoj crkvi ne ranije od tri mjeseca prije datuma vjenčanja. Za prijavu u Matičnom uredu je potrebno:
a) Oboje zaručnika obvezni su doći zajedno i ponijeti sa sobom: osobnu iskaznicu i izvod iz matične knjige rođenih, s tim što Izvod ne smije biti stariji od tri mjeseca.
b) Predati fotokopiju osobne iskaznice svjedoka na vjenčanju - kumova.
Dobiju se odmah u ruke dva lista - potvrde - koje se predaju župnom uredu u kojem je vjenčanje dogovoreno, neovisno o tome gdje su imali Postupak za ženidbu.
Za ove potvrde (biljezi i usluge) plaća se neka manja pristojba.
Matični ured ureduje u sve radne dane (ponedjeljak-petak) od 9.00 do 15.00 sati.

Dodatne napomene

Dodatne napomene:

1) Vjenčanje se u našoj crkvi redovito slavi subotom u dogovorenom terminu, a poznato je da vjenčanja nema u Korizmenom vremenu. Mogući poslijepodnevni i večernji termini su: 16.30 (taj termin se može izabrati jedino ako je slijedeće vjenčanje u 17.15); 17.00 (ili 17.15); 19.00 (ili 19.15) sati. Zbog potrebe utvrđivanja i 'osiguranja' termina vjenčanja, vjenčanje je potrebno najaviti u župnom uredu barem šest mjeseci ranije.

2) Ako zaručnik ili zaručnica nemaju potrebne sakramente (Kršenje, Pričest i Potvrda) neka to riješe sa svojim župnikom (u župi stanovanja) ili na neki njima dostupan način, a moći će se o tome obavijestiti i kod same najave vjenčanja ukoliko će biti dovoljno vremena da se to riješi prije vjenčanja; budući da se radi o odraslim osobama koje trebaju biti dostatno poučene, to se nikad ne radi na brzinu.

3) Za svjedoke - kumove kod vjenčanja ne traži se nikakva crkvena isprava.

4) O taksi i načinu plaćanja pristojbe zaručnike se podsjeća kod pripreme obreda vjenčanja, a ako ih interesira sve im se može reći i kod prve najave.

Kako se kod nas slavi sakrament ženidbe:

- Svećenik (vjenčatelj) dolazi pred glavni crkveni ulaz i ravna načinom ulaska u crkvu, kako je kod pripreme dogovoreno sa zaručnicima. Ovdje napominjemo da je izvorni i najstariji hrvatski način pristupa zaručnika k oltaru da zaručnici ulaze zajedno. Ipak, tijekom priprave, lako se dogovoriti i za drukčije želje ako se uklapaju u narav i dostojanstvo mjesta i slavlja.
- Kod vjenčanja, ako mladenci to žele, može svirati i pjevati naš orguljaš. Radi očuvanja vrijednih orgulja ne može se sa strane dovoditi drugoga orguljaša, osim ako je to dogovoreno sa našim orguljašem i Župnikom. Isto tako ako netko želi i ima mogućnost nekog drugog dostojanstvenog načina glazbene pratnje ili pjevanja, potrebno je to na vrijeme najaviti i zajednički dogovoriti pjesme koje su liturgijski prikladne za sam crkveni obred vjenčanja.
- Fotografirati se normalno može sve, s tim da fotografe treba upozoriti da ne budu napadni i ne ometaju dostojanstvo samoga čina, a to znači da ne hodaju okolo s kamerama i ne fokusiraju nikoga u vrijeme čitanja Božje riječi i tumačenja značaja sakramenta ženidbe - propovijedi.
- Naša se crkva uređuje (kiti) za subotu i nedjelju petkom u 9.00 sati i ne podnosi šumu cvijeća. Ako zaručnici žele da se crkva okiti nekim posebnim cvijećem, onda će se detalji dogovoriti sa Župnikom.
- Bacanje riže nema mjesta kod kršćanske ženidbe, o svemu drugom se dogovara.
- Poslije obreda vjenčanja mladencima u crkvi čestita samo najuža rodbina.

Vaš župnik, o. Antonio Mario Čirko

Raspored svetih misa, misnih nakana i blagoslova obitelji

Ž U P N I L I S T I ĆB – 25. NEDJELJA KROZ GODINU (od 19. do 26. rujna 2021.), br. 731.

Obavijesti

NOVOSTI U VEZI OBNOVE SVETIŠTA:POSTAVLJANJE ŠATORA NA VANJSKI OLTARNI PROSTOR:

Raspored redovitih Svetih Misa

Redovite Svete Mise, krštenja i ženidbe

PONEDJELJAK - PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

KRŠTENJA I ŽENIDBE U NAŠOJ ŽUPI

Raspored blagoslova

obiteljskih domova u župi M. B. Remetske

Za blagoslov pripremite raspelo, svijeću i blagoslovljenu vodu.

Raspored posjeta svećenika uz Božićni blagoslov obitelji

Čret - Jazbina 2020./'21.

Za blagoslov pripremite raspelo, svijeću i blagoslovljenu vodu.

PRAKTIČNA POJAŠNJENJA U VEZI MISNIH NAKANA U NAŠOJ ŽUPI

Značenje svete mise

Misne nakane

Kolektivne mise u našoj župi

Upisivanje misnih nakana za našu župu prema postojećim odredbama

Još neka praktična pojašnjenja

POSVEĆENA HOSTIJA I DOSTOJNO PRIČEŠĆIVANJE U CRKVI

OSNOVNE INFORMACIJE ZA SAKRAMENTE KRŠTENJA I ŽENIDBE

U NAŠOJ ŽUPI

SAKRAMENT KRŠTENJA

Sakrament krštenja u našoj crkvi slavi se redovito SUBOTOM i NEDJELJOM.

Praktične napomene

KORISNE INFORMACIJE

Smiju li se krstiti izvanbračna djeca i ona rođena u civilnom braku?

Smiju li se krstiti izvanbračna djeca?

SAKRAMENT ŽENIDBE

Dokumenti - isprave potrebni za vjenčanje:

Dodatne napomene

Kako se kod nas slavi sakrament ženidbe:

Misne nakane od 19. rujna do 26. rujna 2021.

(Blagdani i spomendani – sveci i imendani)

Misne nakane

NEDJELJA 19. rujan: XXV. NEDJELJA KROZ GODINU

PONEDJELJAK 20. rujan: sv. Andrija Kim i drugi, Svjetlana

UTORAK 21. rujan: sv. Matej; Jona, Mate

SRIJEDA 22. rujan: Toma Vilanovski; Ivan Mandez (kvatre)

ČETVRTAK 23. rujan: sv. Pio iz Pietrelcine, Zakarija i Elizabeta

PETAK 24. rujan: Gospa od Otkupljenja, Mercedes ( kvatre )

SUBOTA 25. rujan: Kleofa, Firimin ( kvatre )

NEDJELJA 26. rujan: XXVI NEDJELJA KROZ GODINU

Ž U P N I L I S T I Ć
B – 25. NEDJELJA KROZ GODINU
(od 19. do 26. rujna 2021.), br. 731.

NOVOSTI U VEZI OBNOVE SVETIŠTA:
POSTAVLJANJE ŠATORA NA VANJSKI OLTARNI PROSTOR:

Sakrament krštenja u našoj crkvi slavi se redovito
SUBOTOM i NEDJELJOM.